Naslovnica Novosti PPDIV Podravka Prekovremeni rad - sve što ste oduvijek htjeli znati, a možda se niste usudili pitati

Zašto PPDIV?

Snažan je
Neovisan je
Pregovarački
sposoban
...opširnije

Zašto PPDIV u grupi Podravka?

  • PPDIV zato što se njegovo mišljenje u Podravki respektira
  • zato PPDIV  jer je većinski - organizira većinu Podravkinih radnika
  • PPDIV zato jer okuplja čak 76% sindikalno opredjeljenih Podravkinih radnika
  • PPDIV zato što se prema svojim članovima u Podravki  ponaša odgovorno
  • zato PPDIV  jer je ustrojio čak 7 podružnica diljem Hrvatske za što bolju dostupnost članovima
... opširnije
karta-hrvatske-mala

Tražilica


podruznice-linkovi-buttons Koprivnička Tiskarnica Studenac Lipik Lero Rijeka Povrće Umag Kalnik Varaždin Belupo Koprivnica Danica Koprivnica
fond-zapotporu-tesko-oboljelima
bup

radnicko-vijece-podravke-2
zastita-na-radu
razgovor-tjedna-2

Prekovremeni rad - sve što ste oduvijek htjeli znati, a možda se niste usudili pitati PDF Ispis E-mail
Autor marijan   
Ponedjeljak, 18 Svibanj 2009 12:32

Radi mnogih nedoumica o "Prekovremenom radu"; tko ga, kako i kada može/smije uvesti i tko mu se mora odazvati, u nastavku vam donosimo činjenice koje bi bilo dobro uvijek imati na umu.

Radnik je dužan na zahtjev poslodavca raditi prekovremeno

Za prekovremeni rad radnik ima pravo na povećanu plaću, ali zakon ne određuje iznos povećanja, već upućuje da se to pitanje uredi kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Prekovremeni rad i preraspodjela radnog vremena su iznimke u odnosu na režim redovnog odvijanja procesa rada.

Pri tome se radi o dva instituta koja se ne mogu međusobno supstituirati, jer je prekovremeni rad radnika dozvoljen samo u slučaju više sile, dok se preraspodjela radnog vremena mora unaprijed predvidjeti.

Zakonom o radu propisana su ograničenja pri uvođenju prekovremenog rada i pri donošenju odluke o preraspodjeli radnog vremena. Cilj tih ograničenja je da se prekovremeni rad svede na najmanju moguću mjeru, kao iznimka u slučaju izvanrednih okolnosti.

Svi sudionici tržišta rada imaju interesa ograničavati prekovremeni rad, iako je u pojedinačnim slučajevima prekovremeni rad prividno isplativiji od novog zapošljavanja.

RASPORED RADNOG VREMENA

Prema Zakonu o radu najdulje radno vrijeme može biti najviše 40 sati u tjednu.

O rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac.

Ako je raspored radnog vremena određen posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, poslodavac je pri odlučivanju o organizaciji procesa rada i rasporedu rada radnika dužan pridržavati se odredbi tih akata.

Pri donošenju odluke o rasporedu radnog vremena poslodavac je dužan pridržavati se zakonom propisanih ograničenja te o svojoj odluci pisano izvijestiti radnike. Ako je kod poslodavca utemeljeno radničko vijeće, poslodavac je prije donošenja odluke o rasporedu radnog vremena dužan provesti postupak savjetovanja s radničkim vijećem.

Poslodavac mora najmanje tjedan dana unaprijed obavijestiti radnike o rasporedu radnog vremena ili o njegovoj promjeni.

Ovisno o zahtjevima procesa rada, poslodavac može donijeti odluku o različitom rasporedu za različite dijelove procesa rada. Tako primjerice može utvrditi drugačiji raspored za radnike koji rade u smjenama, a drugačiji za administraciju koja radi u jednoj smjeni.

Isto tako, ako poslodavac obavlja više različitih djelatnosti, može utvrditi drugačiji raspored rada primjerice za proizvodnju, a drugačiji za radnike koji rade u maloprodaji.

Ili, pojedine kategorije radnika po prirodi posla imaju potrebu za drugačijim rasporedom rada od ostalih radnika, kao npr. čuvarska služba, vatrogasci, zaposleni u javnom prijevozu...

Dok je prekovremeni rad dopušten samo u slučaju izvanrednih okolnosti koje poslodavac nije mogao unaprijed predvidjeti, preraspodjela radnog vremena moguća je u svim situacijama kada je priroda posla takva da zahtijeva dulji rad u jednom vremenskom razdoblju i kraći rad u drugom razdoblju.

Radnici u jednom razdoblju rade dulje do 40 sati u tjednu, a u drugom kraće, ali ukupno prosječno radno vrijeme u razdoblju preraspodjele iznosi najviše 40 sati u tjednu.

Preraspodjelu radnog vremena u pravilu uvode poslodavci koji obavljaju djelatnost sa sezonskim karakterom poslovanja (graditeljstvo, turizam, poljoprivreda).

Prekovremeni rad

Prekovremeni rad ne smije biti pravilo u poslovanju, već iznimka dozvoljena samo u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega posla i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe.

Zakonska je pretpostavka da je kod prekovremenog rada riječ o izvanrednim okolnostima koje poslodavac nije mogao na vrijeme predvidjeti, pa od radnika zahtijeva rad u radnom vremenu duljem od punog, kako bi se izbjegla šteta u poslovanju.

Nije zakonita situacija da radnik kontinuirano u duljem razdoblju radi prekovremeno. Takva situacija upućuje na potrebu zapošljavanja novih radnika.

Radnik je dužan na zahtjev poslodavca raditi prekovremeno. Kod hitnog prekovremenog rada poslodavca ne obvezuju odredbe o obvezi obavještavanja radnika o rasporedu rada tjedan dana unaprijed.

Radnik koji radi prekovremeno ima pravo na povećanu plaću za taj dodatni radni napor.

Zakon ne određuje iznos povećanja plaće za prekovremeni rad, već upućuje da se to pitanje uredi kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu (obveza za poslodavce koji zapošljavaju više od 20 radnika) i ugovorom o radu. U dosadašnjoj praksi sklapanja kolektivnih ugovora uobičajeno je da pravo na je plaća za prekovremeni rad 50 posto viša u odnosu na plaću za redovni rad. Radnik ostvaruje pravo na povećanje plaće samo za fond radnog vremena odrađen u prekovremenom radu.

Ako je prekovremeni rad istovremeno i rad u dane blagdana, rad nedjeljom, noćni rad ili rad u nekim drugim posebno određenim otežanim radnim uvjetima, moguće je da radnik osim prava na povećanu plaću za prekovremeni rad ima i pravo na povećanje plaće po osnovi tih drugih otežanih uvjeta.

U slučaju kad je povrijeđena neka odredba o ograničenjima u trajanju ili uvođenju prekovremenog rada, radnik može o tome obavijestiti inspekciju rada i zahtijevati poduzimanje mjera u odnosu na poslodavca.

Inspekcija rada ima velike ovlasti u svezi s prekovremenim radom radnika, jer prekovremeni rad predstavlja opasnost za zdravlje i radnu sposobnost radnika, a istovremeno i smetnju povećanju broja ukupno zaposlenih.

Kad je prekovremeni rad zabranjen ili ograničen

  • Radnik smije prekovremeno raditi najviše deset sati na tjedan. Ako radi u prekovremeno dulje od četiri tjedna neprekidno ili više od 12 tjedana tijekom kalendarske godine, poslodavac je o toj činjenici dužan obavijestiti inspekciju rada.
  • Zabranjen je prekovremeni rad radnika mlađih od 18 godina, radnika koji rade na opasnim i po zdravlje štetnim poslovima na kojima ih ni uz provedene mjere zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja te roditelja koji radi skraćeno radno vrijeme zbog njege djeteta s teškoćama u razvoju.
  • Dozvoljen je prekovremeni rad samo uz njihov izričit prethodni pisani pristanak za trudnice, majke s djetetom do tri godine starosti i samohrane roditelje s djetetom do šest godina starosti.
  • Ograničen je prekovremeni rad svih radnika kod određenog poslodavca ako prelazi 10 posto ukupnog radnog vremena u određenom mjesecu

 

 

Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
Morate biti prijavljeni da biste mogli poslati komentar. Molimo vas da se registrirate ukoliko nemate već otvoren korisnički račun.

busy
 
pristupnica

Tko je online

Trenutno aktivnih Gostiju: 7 

Najčitanije